Rasne razlike u brizi za oralno zdravlje djece

Studija tvrdi kako je rasna razlika u stomatološkoj skrbi statistički neznačajna. Jaz u kvaliteti zdravlja zuba između crne i bijele djece od 1964 je uvelike smanjen, prema istoj. Drastične promjene na ovom polju, detaljno su opisane u izvješću objavljenom online 2. srpnja 2012, a pojavljuju se u kolovoškom izdanju pediatrics-a.
Cjelokupna studija zaključuje da je od 2010. razlika u zdravlju zuba između crne i bijele djece statistički smanjena, ali još uvijek treba biti više aktivnosti kako bi se osiguralo da sva djeca i dalje da dobivaju odgovarajuću razinu stomatološke zaštite. Studija je provedena od strane istraživača iz Massachusetts General Hospital Centra za zdravlje djece i adolescenata istraživanja i politike, koja je za usporedbu koristila studiju iz 1964. U cilju praćenja trendova u dječjoj stomatološkoj zaštiti, skupina je ekstrahirala podatke prikupljene iz pet U.S. National Health intervju-anketa iz perioda 1964 – 2010. Podaci se odnose samo na djecu u dobi od 2 do 17 godina starosti. Osnovno pitanje za istraživače je bilo: je li dijete vidjelo stomatologa uopće u svom životu, te u posljednjih godinu dana.

Prema studiji od prije 50 godina, nakon prvog seta intervjua, više od 60 posto afroameričke djece nikada nije bilo kod zubara, a ista mjera je bila upola manja kod ispitane “bijele” djece. Značajne razlike su uočene na temelju imovinske moći, kao i uvijek. Jaz u proteklih pet desetljeća bio izraženiji kod djece iz siromašnijih obitelji, koja stoga nisu imala priliku posjećivati stomatologa učestalošću svojih vršnjaka s boljom financijskom situacijom. Vjeruje se da su vladini programi, kao što su Medicaid i program Dječjeg zdravstveno osiguranje značajno pomogli umanjivanju tih problema u najsiromašnijim četvrtima dajući zubarsku pomoć onima koji su je i najviše trebali. To je također značajan element spomenutog smanjivanja razlika.

Kvaliteta skrbi ostaje glavna razlika.

Zanimljivo, prema istraživanju, pokazalo se da afro-američka djeca ne dobivaju istu kvalitetu zdravstvene skrbi, u smislu učestalosti i praćenja kao i njihovi bijeli vršnjaci. Oni imaju pristup nekim stomatoloških usluga, te su vidjeli stomatologa, ali razina dosljednosti nije uvijek ista. Ova djeca imaju znatno veću stopu karijesa, što stručnjacima ostavlja prostor za mišljenje kako je moguće puno više učiniti u smislu oralne higijene i prevencije.

Fokus je sada na poništavanju jaza u kvaliteti skrbi

Nije iznenađujuće da razlika u kvaliteti stomatološke skrbi koju je dijete primilo strogo korelira s vrstom zdravstvenog osiguranja. Na primjer, 77% djece uključenih u pomoć preko vladinih programa, kao što su dječji program zdravstvenog osiguranja, otišlo je stomatologu u 2010. Međutim, 83% od njihovih vršnjaka koji su u privatnom aranžmanu financirali osiguranje, je posjetio stomatologa. Iako rezultati istraživanja pokazuju veliki napredak u izjednačavanju rasnih razlika, jasno je da postoji mnogo prostora za daljnja smanjenja.

Kod nas

Iz ovog, ali i nekih prethodnih istraživanja, jasno se da naslutiti kakve sve elementarne vrste problema opterećuju, a u prošlosti su i više, sustav dentalne skrbi vodeće svjetske gospodarske velesile. Nažalost, u našoj zemlji se gotovo niti ne objavljuju, a pitanje je koliko se i provode slična istraživanja. Ipak, moramo priznati jednu stvar, a to je “blagodat” našeg zdravstvenog sustava, koji na principu solidarnosti daje mogućnost vrlo širokoj populaciji (gotovo svi) mogućnost barem redovnih posjeta stomatologu. I imajući u vidu činjenice navedene u ovom članku, teško nam se oteti dojmu da se spomenuta prednost ne percipira dovoljno, a u velikom broju slučajeva bagatelizira. Bilo bi zanimljivo usporediti brojeve s nekim eventualnim istraživanjem u Hrvatskoj.